U dosadašnjem tijeku predstečajnih nagodbi za stotinjak hrvatskih poduzeća, domaće banke, prema dostupnoj dokumentaciji Financijske agencije, prijavile su potraživanja od preko pet milijardi kuna. Budući da se s daljnjim pogoršavanjem stanja u domaćem gospodarstvu mogu očekivati i novi predstečajni postupci, uz neizvjesnost već postojećih, otvara se pitanje moguće izloženosti banaka u mjeri koja bi mogla dovesti u pitanje stabilnost financijskog sistema. Iako se radi o značajnim financijskim iznosima koje su banke prijavile u predstečajnim postupcima i iako je otvoren značajan broj takvih nagodbi, ne radi se o dramatičnim i iznenađujućim podacima. Bankarska potraživanja o kojima je riječ ukalkulirana su u poslovanje banaka i prije samih nagodbi.
U dosadašnjem tijeku predstečajnih nagodbi za stotinjak hrvatskih poduzeća, domaće banke, prema dostupnoj dokumentaciji Financijske agencije, prijavile su potraživanja od preko pet milijardi kuna.
Budući da se s daljnjim pogoršavanjem stanja u domaćem gospodarstvu mogu očekivati i novi predstečajni postupci, uz neizvjesnost već postojećih, otvara se pitanje moguće izloženosti banaka u mjeri koja bi mogla dovesti u pitanje stabilnost financijskog sistema.
- Iako se radi o značajnim financijskim iznosima koje su banke prijavile u predstečajnim postupcima i iako je otvoren značajan broj takvih nagodbi, ne radi se o dramatičnim i iznenađujućim podacima – ocjenjuje financijski analitičar Mladen Ostrički, naglašavajući kako su bankarska potraživanja o kojima je riječ ukalkulirana u poslovanje banaka i prije samih nagodbi.
Borba protiv gašenja
Naime, upozorava Ostrički, banke su jako dobro znale komu posuđuju novac, dobivale su redovita izvješća o poslovanjima poduzeća koja su kreditirale i imale su na temelju čega procijeniti svoj rizik u takvim poslovnim odnosima.
- Banke su znale svoju poziciju u poduzećima koja su zatražila predstečajni postupak i za njih razvoj događaja nije mogao biti iznenađenje. Otuda nema opasnosti za financijsku stabilnost naših banaka i financijskog sustava u cjelini zbog mogućeg lošeg ishoda predstečajnih nagodbi. Naše banke su dobro kapitalizirane i u stanju izići nakraj s ovom situacijom – zaključuje Ostrički.
Samo u četiri, financijski, ‘najteže’ nagodbe, Konstruktor, Dalekovod, Nexe Grupa i Stipić grupa, banke su ispostavile dug od blizu četiri milijarde kuna. Riječ je o našim najvećim građevinskim tvrtkama koje su po prirodi stvari poslovale s najvećim bankama u zemlji, a Nexe i s inozemnim bankama poput Alpinumbank iz Liechtensteina.
Najveći dio duga odnosi se na kredite koji su bili ‘osigurani’ založnim pravom na nekretnine dužnika. Tako je potraživanje Zagrebačke banke prema Konstruktoru 771 milijun kuna, dok kreditni dug našičke Nexe Grupe od milijardu i 200 milijuna kuna najvećim dijelom drže Raiffeisenbank i Privredna banka Zagreb.
Splitska banka prijavila je u nagodbi Konstruktora 202 milijuna kuna potraživanja, a u Nexe Grupi izložena je sa 37 milijuna kuna. U manje poznatoj Stipić Grupi koja je ‘zaronila’ blizu milijardu kuna, dug prema bankama je 311 milijuna kuna, od čega 90 posto duga otpada na Zagrebačku, a ostatak dijele Splitska i Erste banka.
- Za vjerovati je da će jedan dio poduzeća kroz predstečajne nagodbe iznaći pravi izlaz i nastaviti s poslovanjem, a banke će tu znati naći svoj interes, bilo pretvaranjem dugovanja u dionice, bilo na druge načine – procjenjuje Ostrički, na tragu čijih riječi je razvoj događaja u Dalekovodu.
Ta je kompanija među prvima ušla u predstečajnu nagodbu s dugom od 3,1 milijardu kuna, a među prvima bi mogla iz nje i izići, odnosno izbjeći stečaj i gašenje. Naime, 8. travnja vjerovnici Dalekovoda su nakon nekoliko održanih rasprava i usuglašavanja podržali plan restrukturiranja tvrtke koji još treba sudski verificirati.